Trećina Hrvata misli da je ulazak u EU loš potez

Oko 13 odsto građana smatra da živi lošije otkad je Hrvatska ušla u EU, a dodatnih 15 odsto misli da ulaskom u Uniju Hrvatska nije dobila nikakve pogodnosti, pokazalo je istraživanje na uzorku od 1.000 ispitanika koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GFK.

Nešto više građana, njih 32 odsto, vjeruje da Hrvatska nije uspjela da iskoristi sve pogodnosti koje su joj se pružale ulaskom u EU, dok oko 38 odsto građana ima pozitivan stav o ulasku Uniju, prenose hrvatski mediji.

Najveći broj građana pozitivan pomak zbog ulaska u EU primijetio je u turizmu. Oko 33 odsto građana Hrvatske smatra da je hrvatski turizam napredovao zbog članstva.

Oko 30 odsto Hrvata tvrdi da pozitivan pomak vidi u zaštiti okoline, a 25 odsto građana smatra da su pozitivni pomaci ostvareni u bankarskom sistemu, dok je samo pet odsto građana pozitivne pomake uočilo u hrvatskoj privredi i zapošljavanju.

(SRNA)


Izvor: BHWP 24sata.info
objavljeno 28.08.2014 : 12:50

UKRAJINA Proruski separatisti nastavljaju napredovati

Ukrajinski separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine, prenose...
UKRAJINA Proruski separatisti nastavljaju napredovati
Izvor: Javno - BiH (Hrvatski)
objavljeno 28.08.2014 : 12:38

Bosanski jezik i dalje minimalni uvjet da đaci iz Vrbanjaca krenu u školu

Smajlović je u izjavi Agenciji Fena precizirao da uoči 1. septembra nisu postigli kompromis s predstvanicima resornog ministarstva.

"Sutra bi u školi u Vrbanjcima trebalo da zasjeda nastavno vijeće", rekao je Smajlović, navodeći da ostaje da se vidi šta će biti do ponedjeljka.

Za roditelje je, kaže, potpuno neprihvatljiva izjava ministra prosvjete i kulture RS-a Gorana Mutabdžije da se u ovoj školi neće uvesti nacionalna grupa predmeta, dok se na nivou cijele BiH ne osiguraju ista prava za sve učenike, odnosno i za srpske đake u Federaciji BiH pravo da izučavaju nacionalnu grupu predmeta.

Bošnjački đaci u Vrbanjcima, kazao je, nemaju nikakve veze s onim u Federaciji BiH i da zbog toga moraju ponovo da ispaštaju.

"Ministar je imao i prošli i ovaj raspust da inicira te razgovore na nivou cijele BiH ili usvajanje zakona po kojem bi sva djeca imala ista prava i da se ovaj problem konačno riješi", podsjetio je Smajlović.

Kaže i da je neshvatljiv prijedlog da djeca iz Vrbanjaca polože razred u Federaciji BiH, a onda nastave školovanje u RS-u, jer se ne može za kratak period naučiti ono što se nije radilo tokom školske godine, koju su izgubili.

Za dijalog o rješavanju ovog dugogodišnjeg problema su, naglašava Smajlović, i dalje spremni, ali se boje i činjenice da se i zbog predstojećih izbora ovo pitanje neće riješiti, iako njihova djeca najviše gube u svemu ovome.

Bošnjački đaci u Vrbanjcima kod Kotor-Varoši nisu pohađali nastavu u prošloj školskoj godini, jer nije ispunjen njihov osnovni zahtjev za uvođenje nacionalne grupe predmeta, na što imaju pravo.

Ministar prosvjete i kulture RS-a Goran Mutabdžija jučer je izjavio da se nada da će problem đaka iz Vrbanjaca biti riješen i da će oni u ponedjeljak krenuti u školu.

Navodno su u tom resoru predložili da se uvede predmet koji bi svi đaci zvali maternji jezik, a predavala bi ga nastavnica srpskog jezika, s tim da bi bošnjački učenici imali pravo da koriste udžbenike iz Federacije BiH.

(fena)


Izvor: BHWP 24sata.info
objavljeno 28.08.2014 : 12:24

FOTO: Potraga za naftom u Glamočkom polju

Nadaju se da će prvi bareli bosanskohercegovačke nafte poteći upravo iz Glamočkog polja.

Razlog za takva očekivanja daje ima podatak da su inicijalna istraživanja koja su se vršila na podričju Glamoča prije više od četiri decenije na dubini od 4.000 metara, te seizmički talasi, ukazali na moguće postojanje naftne mrlje.

Ohrabruje ih da su za naftna istraživanja podjednako zainteresirani i Amerikanci i Rusi, koji su dolazili na lokalitet Glamoča kako bi se na licu mjesta uvjerili u postojanje nafte u Glamočkom polju.

Izvještaj o isplativosti krajem godine

Geolozi kompanije Shell sa predstavnicima Federalnog zavoda za geologiju boravili su prošle godine na terenu, na lokalitetu Hercegovine, u Drežnici, odakle su iz kanjona lokalne rijeke uzeli geološke profile za laboratorijska ispitivanja. Nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja krajem ove godine bit će prezentiran izvještaj postoji li ekonomska opravdanost za vršenje istraživanja nafte.

Na osnovu toga će se odrediti da naredne godine počnu istraživanja nafte u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako će se radovi na istraživanju nalazišta nafte u Federaciji BiH, osim Drežnice, vršiti i na drugim prostorima: na ukupnoj površini od 11.000 kilometara kvadratnih.

Naime, planirano je da se istraživanja o nalazištima nafte provode na području Dinarida u Federaciji BiH, počev od Bihaća, preko Glamoča, Livna, Mostara, do Stoca i Neuma, odnosno na prostoru između granica sa Republikom Hrvatskom. Procjenjuje se da na prostoru Dinarida gdje bi se trebala vršiti istraživanja postoje nalazišta veća od milijardu barela nafte.

Inače, na području Dinarida će se vršiti bušotine do osam kilometara dubine, jedana takva košta 75 miliona dolara.

Da bi se moglo verificirati nalazište nafte potrebno je da se uradi najmanje pet takvih bušotina što znači da je za takav poduhvat nužno uložiti najmanje 300 do 400 miliona dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH nema niti bi mogla osigurati samostalno.

Glamoč je bušotinama zastrt

Načelnik Opštine Glamoč Radovan Marković, u razgovoru za Anadolu Agency (AA), potvrdio je kako je na području te lokalne zajednice u par navrata bilo istraživanja nafte.

"Ono što se ja sjećam još kao mali, da se pričalo o istraživanjima neke američke kompanije, poslije smo saznali da je to finansirao Shell i da su rađena istraživanja od 1963. do 1968. godine. Govori se da su nađeni određeni tragovi gasova koji ukazuju na potencijalna nalazišta nafte ili kako su to ovdje neki govorili, da ima nafte, ali da još nije sazrela", naglasio je Marković.

On je istakao kako je zvaničnih inicijativa za naftnim istraživanjima bilo i u vrijeme dok se na poziciji ministra privrede u Vladi Kantona 10 (Livanjskog kantona) nalazio Vlatko Zrilić, u mandatnom periodu 2007. do 2011. godine.

"Kao ministar privrede Zrilić je dosta radio na toj priči. Dovodio je ljude iz Naftne industrije Srbije (NIS) koji su radili zajedno sa predstavnicima Zarubežnjefta i drugih ruskih kompanija koje su bile zainteresirane za ta istraživanja. Poslije se podjelom kompanija između Federacije BiH i RS odustalo, jer ista kompanija nije nadležna za istraživanja u RS-u i u FBiH. Tako je to pitanje otišlo u drugom smjeru", naglasio je Marković.

Načelnik Opštine Glamoč naveo je i kako su informacije koje su pristizale iz Rudarsko-geološkog instituta RS-a ukazale da na tom lokalitetu ima tragova o postojanju nafte.

Šta krije naftna mrlja na velikoj dubini

"Govori se o nekoj naftnoj mrlji ili fleki koja se proteže na području od Glamoča do Nevesinja, na velikoj dubini. Postavlja se dilema o isplativosti i neisplativosti. To je onda slično kao razmišljanje o dobitku na lotu: neki se nadaju bit će nafte, a neki pričaju da će se ona bušiti ukoso pa da će i ta korist kao i sve od prirodnih bogatstava otići prema drugim lokalitetima, prema drugim lokalnim zajednicama", naglasio je Marković.

Prvi čovjek Glamoča navodi da na području opštine postoji nekoliko bušotina koje su tragovi tadašnjih bušenja i koja je po priči žitelja "neko zabetonirao".

"Bušotine nisu zatrpane, već su prekrivene betonskim pločama. Na nekim dijelovima čak su ostavljene i cijevi za neko naknadno istraživanje i ispitivanje", istakao je Marković.

Njegovo lično mišljenje, bazirano, kako je naveo, na dosadašnjim iskustvima na mjestu na kojem se nalazi - načelnika od 2008. godine, ukazuje da "u ovako uređenoj državi kao što je BiH, lokalna zajednica slabo da bi imala koristi i kada bi nafta bila pronađena u Glamoču".

Stanovnik naselja Kamen smješetnog oko pet kilometara prije samog centra Glamoča uz magistralni put koji vodi prema Livnu, Roko Banjac odveo nas je na lokalitet Trešnje, gdje betonske ploče koje još uvijek stoje i dvije velike rupe od bušotina, svjedoče o inicijalnim naftnim istraživanjima na tom lokalitetu u proteklom periodu. Banjac se sjeća tog perioda, kako kaže, kao da je jučer bilo.

Tajna betonskih ploča i rupa uz njih

"Naftna istraživanja su rađena od 1963. do 1968. godine. Ovdje su bili postavljeni tornjevi i kranovi koji su vršili istraživanja nafte. I proteklih godina su dolazili mnogi da se interesiraju za bušotine: bili su tu iz INA (Industrije nafte), iz Šibenika, i još iz nekih kompanija. Razgledali su. Zanima ih šta se krije ispod betonskih ploča i u rupama pored", priča Banjac.

Od tada je, naglašava, dio prostora gdje su vršena naftna istraživanja prozvan Toranj. Iako gotovo uz sami put, lokalitet gdje se nalazi bušotina na kojoj su vršena inicijalna naftna istraživanja, zarastao je u korov i šiblje.

Ukoliko najnovija istraživanja pokažu da na tom prostoru ima nafte, Banjac je uvjeren kako bi moralo doći do djelimičnog preseljenja stanovništva, izuzimanja zemljišta, a vjerovatno i pomjeranja magistralnog puta zbog naftnih bušotina. No, uvjeren je da bi nafta donijela boljitak.

"Kako ne bi: došlo bi do zapošljavanja domaće radne snage koja sada nema posla. Odmah bi se bolje živjelo", zaključio je Banjac.

Istraživanje nafte je u Federaciji BiH dugoročan projekat i u drugom krugu raspisat će se dodjela koncesije za aktivnosti na području Tuzlanskog i Posavskog kantona gdje se procjenjuje da se nalazi između 200 i 300 miliona barela nafte, a u planu su i iste aktivnosti u području Sarajevsko-zeničke kotline.

Bjesomučno uništavanje "površinske nafte" - šume

Dok se čeka na "crno zlato" u Glamočkom polju, načelnik Opštine Glamoč Radovan Marković veli: "Mi imamo svoju naftu, a ona koja se vidi golim očima, a to je šuma - 55.000 hektara".

"No, od nje Glamoč nema gotovo nikakve koristi. Šumom se upravlja izvan ove opštine, zapošljavanje u oblasti šumarstva se vrši izvan ove opštine i ono što je opština uspjela da se izbori to je da se dobija naknada za posjećenu drvnu masu od osam posto od cijene kubika", naglasio je Marković.

Priznaje da se teško bore da zaštite "svoje zlato na površini - šumu".

"Teško se boriti. Lokalne zajednice nemaju nikakvih nadležnosti po pitanju šuma: radna snaga na rampama i u šumarstvu izvan su ove lokalne zajednice. Time padaju u vodu sve teorije, što su nas učili u neka bolja vremena, a jeste da je u šumarstvu najpoželjnije angažovati domaću radnu snagu koja je zainteresovana za očuvanje svoga okoliša i bogatstava i koja se domaćinski odnosi prema tim bogatstvima. U ovom slučaju to su ljudi sa strane koje puno ne interesuje šta se dešava sa glamočkom šumom. Ona je na udaru raznih eksplatatora iz Kiseljaka, Visokog... Na rampama se angažiraju momci iz Livna, iz Tomislav-Grada", istiće načelnik Marković koji je inače inženjer šumarstva i bivši dugogodišnji šumarski inpektor.

U opštini Glamoč ne mogu da se pomire sa činjenicom da šumsko blago, njihova "nafta na površini, nestaje, često i u nelegalnoj sječi".

"Ima nelegalne sječe. U mnogo većoj mjeri bilo je prije. U zadnje vrijeme je to nešto suzbijeno. Međutim, egzaktnih podataka o tome nemamo, jer u lokalnoj nadležnosti niti je policija niti je inspekcija, niti je upravljanje šumama. Mi smo tu u poziciji da nekada ako se uputimo prošetati šumom nalazimo se u opasnosti da dobijemo batine: jedan od novih članova zakona navodi da je zabranjeno besposlenim licima šetati po šumama", naglašava Marković.

Stručnjaci cijene kako su brojna klizišta, ali i poplave koja su u više navrata od maja do augusta pogodili gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, upravo uzrok prekomjerne, u velikom broju slučajeva neplanske i nelegalne sječe upravo bosnaskohercegovačkih šuma.

(AA)


Izvor: BHWP 24sata.info
objavljeno 28.08.2014 : 12:23

12 najčudnijih stvari na početku svake nove veze

Početak nove veze izazov je koji se može ne usporediti s bilo čim drugim. Uzbuđenje, leptirići u trbuhu, smiješak na licu... sve je to divno, no onda počinju ove neugodne situacije.



Izvor: Net.hr tehnologija
objavljeno 28.08.2014 : 11:32

"Real nije poštovao Di Mariju"

Migel Di Marija, otac argentinskog fudbalera Anhela, rekao je da čelnici Reala nikada nisu ponudili njegovom sinu platu od 6 miliona evra godišnje. Sjajni Argentinac prešao je u Mančester junajted za 75 miliona evra, a u engleskom klubu dobio je znatno veću platu.
Izvor: B92 Sportske vesti
objavljeno 28.08.2014 : 11:21

Novi zakon mogao bi da uvede e-udžbenike u škole

Nagomilane probleme u našim školama donekle bi mogao da reši potpuno novi zakon o udžbenicima, koj se priprema, čijom primenom bi se smanjio broj knjiga za svaki predmet, ali kojim se planira i uvođenje elektronskih udžbenika kao i unošenje novih podataka svake godine, umesto knjiga koje đaci sada koriste i po 20 godina.


Izvor: B92 Tehnopolis
objavljeno 28.08.2014 : 11:15

Facio potpisao za Totenhem


Argentinski fudbaler i dosadašnji igrač Sevilje Federiko Facio potpisao je četvorogodišnji ugovor s Totenhemom.


Izvor: Blic OnLine - Sport
objavljeno 28.08.2014 : 11:09

Netanyahu rat u Gazi proglasio pobjedom

Sedmotjedni sukob u Gazi završio je "pobjedom", a palestinski islamistički Hamas je "snažno pogođen i nije ostvario nijedan zahtjev", kazao je u četvrtak izraelski premijer Benjamin Netanyahhu čije riječi prenosi BBC. Na konferenciji...
Benjamin Netanyahu
Izvor: Javno - BiH (Hrvatski)
objavljeno 28.08.2014 : 11:06

Šabi Alonso u Bajernu!

Nemački šampion Bajern objavio je da u svoje redove dovodi Šabija Alonsa iz Real Madrida. Alonso u četvrtak putuje u Nemačju na medicinske preglede i nakon toga će potpisati ugovor. Španski fudbaler ima 32 godine, a pre Reala igrao je za Liverpul i Real Sosijedad.
Izvor: B92 Sportske vesti
objavljeno 28.08.2014 : 11:01




Portal o zdravlju



Kornedo-Profi Web usluge



EX-YU u Austriji-Pregled firmi,dešavanja i ponuda u Austriji

CyberBulevar.com-Bosanskohercegovački internet portal

Profesorica u Beču podučava engleski, talijanski i BKS-i jezik